Nedelja, 23.07.2023 | 19:39

Izvori planinske vode

Kao retko koju planinu, Maljen krase bogati izvori hladne planinske vode. Najznačajniji izvori su:

IZVOR STUDENAC – Ovaj predeo je bogat vodama, koje u vidu rečica, izvora i potoka prolaze kroz Divčibare i čine da u svakom trenutku ovaj kraj bude živ i vrlo živopisan. Studenac je izvor koji je najviše poznat po tome što je voda na ovom izvoru toliko ledena, da je po tome izvor i dobio ime. Oni koji su se detaljnije bavili istraživanjima u vezi sa ovim izvorom pronašli su mesto odakle voda ističe, a u pitanju je zapravo pukotina između stena, a svi oni koji su ovaj izvor obišli tvrde da iz pukotine dolazi hladan vazuh, koji je zapravo i osnovni razlog tome da je ovo jedan od najhladnijih izvora u okolini. Šta više, mnogi istraživači koji su ovaj izvor obilazili tvrde da iza pukotine iz koje voda izvire postoji čitavo pećinsko blago, koje još uvek nije sasvim istraženo do današnjih dana.

IZVOR MARKOVI ČANCI – Pored samog seoskog puta koji sa Maljena vodi u obližnje selo Krčmar, u predelu koji se naziva Proslop, iz same stene izvire hladna voda. Ovaj izvor narod ovog kraja zove Markovi čanci. Kaže se u predanju da je Kraljević Marko, koji je često navraćao u ove krajeve, jednom opazio da kraj samog puta voda izvire i bez zadržavanja se razliva. Kako je bio žedan, on pokuša da se napije, ali bez uspeha. Kada je video nevolju svoga gospodara, Šarac zakopa nogom na mestu gde voda izvire i tako napravi dva udubljenja u kojima se voda zadržava, te Marko ugasi žeđ. Kako ta udubljenja liče na čanke, to narod prozva izvor Markovi čanci.

IZVOR KOD BELE STENE – Kada se od Markovih čanaka pođe potočićem koji iz ovog izvora odvodi vodu u Krčmarsku reku, pređu Kuline i kod Bele stene okrene uz Krčmarsku reku, na desnoj obali ove rečice, iz šupljine koju je voda probila u gromadi Bele stene, čija se kamenita strana diže kao zid pod pravim uglom, izbija jako vrelo hladne planinske vode, gradeći potočić koji se posle toka od oko dva metra uliva u vode Krčmarske reke. Iz pukotine iz koje voda izbija struji hladan vazduh, a od izvorske vode, kada se odmah pije, trnu zubi.

IZVOR ŽUJAN – Izvor na levoj obali Žujana, jedan je od značajnih izvorišnih krakova Crne Kamenice. Iskorišćavan je za snabdevanje pitkom, hladnom vodom. Zdravstveno društvo ga je prvo kaptiralo, betoniralo, pa pretvorilo u česmu. Kasnije je deo vode cevima sproveden u česme. Jedan krak izvora je Lučića česma kod pekare krak, a drugi krak je Radovanovićeva česma kod nedovršenog bazena. Izvor Žujana, koji nije uređen kao nekada, nema česme, nalazi se više odmarališta „Zmaj”, ispod puta za Kaonu. Ko zna za ovaj izvor, dolazi i uzima vodu za piće u flaše i balone. A Žujan, spuštajući se niz blagu padinu tiho i nečujno teče, oko jedan kilometar, kroz ravne divčibarske livade, bujne trave i planinsko cveće, dok se ne ulije u Crnu Kamenicu. Kada se pokosi trava, Žujan se gotovo i ne vidi. Može se na pojedinim mestima i prekoračiti. Čist je, ali postoji opasnost da i on, uskoro, bude zagađen. Česma ispod crkve više ne koristi vodu Žujana, već iz vodovoda. Izvor Žujan je neobičan, jer se nalazi u prostranoj močvarnoj livadi. Kažu da ga je izgradila kneginja Ljubica.

HAJDUČKA ČESMA – Na visu Čubrica hajduci su se okupljali i zaklinjali na vernost jedni drugima. Ili planina okrepila ranjenog hajduka, vila probušila izvor.

IZVOR U TODORČEVIĆA ZABRANU – Interesantan je i izvor u Todorčevića zabranu, pokraj starog puta za Krčmar, u blizini visa Stražare. Na levoj obali jednog od izvorišnih krakova Crne reke, iz samog kamena izbija prilično jak izvor. Do 1947, godine ovaj izvor je bio još interesantniji. Na samom vrhu stene izbijala je voda. Da bi se voda zadržavala, u steni je bilo napravljeno udubljenje u obliku trostrane prizme. Na žalost, vlasnici šume, da bi mogli zahvatiti veće količine vode za što kraće vreme, dinamitom su razbili površinski deo stene.

IZVOR TURONjA (TORONjA) – Pećinski izvor koji je gromoglasno izbijao snažno iz stene, gromovnik Tor munjom ga pravio, na severnom delu brda Čubrica.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *