Utorak, 18.07.2023 | 19:13

Divčibare starije od Valjeva

Srednjevekovni zapis pokazuje da je grad Bela Stena na Maljenu postojao pre formiranja Valjeva. Evo nekih zapisa, hronološki:

Srpski vlastelin koji je ostavio najupečatljivije tragove i srednjovekovni zapis vezanim za prostor Maljena je Knez Lazarev vlastelin (pre 1389. godine) Detoš. U posedu ovog vlastelina se nalazilo zemljište u dolini reke Dragobilj sa crkvom Materi Božije koji krajem 14. veka postaje posed manastira Svetog Pantelejmona na Svetoj Gori. Bitka na Kosovu i pogibija kneza Lazara 1389. godine značajno je uticala na sudbinu ovog prostora.

U narednih 70 godina Maljen je raznim ugovorima bio posed razmenjivan između srpskih i ugarskih vlastelina, sve do pada pod Osmansku vlast 1458. godine. Dve godine posle pogibije Kneza Lazara na Kosovu polju, ugarski ban mačve Nikola Gara, zet kneza Lazara ustupio je marta 1392. godine ugarskom kralju posede koji se nalaze „u oblasti raške zemlje, našeg donjeg Banata“, odnosno župe „Kalabar, Lygh, Topplica, Temla, Ragys, Jezuyk, Debrechenm Abnya et Umbelleke vocatis”, a za uzvrat je dobio druge posede u Ugarskoj.

Između 1392. i 1426. tvrđave Nepričava i Debrečen (Dobročin) bili su razrušeni u sukobima sa Ugrima i Turcima. Na mestu razaranja pojavljuju se trgovi Valjevo pod Debrečenom (ili Dobročinom), krajem 14. veka, i trg Nepričava početkom 15. veka, u blizini ruševina Jerininog grada.

Ugovor iz Tate, banji koja je ugarskim kraljevima služila kao letnja rezidencija (danas u severozapadnoj Mađarskoj), sklopljen 1426. godine između ugarskog kralja Žigmunda i lazarevog sina despota Stefana Lazarevića, sadrži i povelju iz 1392. godine u kojem se pominje oblast Maljena u sklopu Mačvanske banovine, kao nekadašnji posed vlastelina Detoša (Dettosfelde). Padom tvrđave Bela stena 1458 i Smedereva 1459. godine, srpski posedi maljena padaju u ruke Osmanskih vladara. Maljen postaje pogranično područje, česta meta napada i plen moćnika. U vreme austrijske vladavine u delu Srbije (od 1718. do 1739. godine) preko Maljena je išla granica između Austrije i Turske. Beogradskim mirom 1739. godine Austrija gubi Maljen i obavezuje se da će uništiti sve pogranične tvrđave, tako da su ostali samo nazivi stražara.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *